Eru tillögur aš nżrri stjórnarskrį nokkur bragarbót?

Vķsvitandi gengiš fram hjį mikilvęgum atrišum?

Nokkrar hugleišingar um nżja stjórnarskrį

Mér var gefin vasaśtgįfa af prentušum tillögum Stjórnlaganefndar aš nżrri stjórnarskrį landsins. Sem var góš gjöf žvķ hśn varš til žess aš ég fór aš lesa plaggiš. Og leggja mat į žaš.

Ekki er aš efa aš įgętir nefndarmenn hafi legiš yfir žessum tillögum og sums stašar hafi žurft aš gera mįlamišlanir. Sums stašar er žó skringilega aš orši komist og annars stašar er eins og mikilvęg smįatriši hafi falliš śr. Vķšast hvar er hśn ķ tilskipunarstķl, annars stašar heimildar- og tilmęlastķl.

Annars stašar er eins og vķsvitandi hafi veriš gengiš fram hjį mikilvęgum atrišum. Til dęmis er hvergi bann viš žvķ aš kjörinn žingmašur geti aš eigin dyntum snśiš baki viš atkvęšum sķnum og fariš aš berjast fyrir einhverju allt öšru en hann var kjörinn til.

Frestur almennings til aš koma athugasemdum į framfęri mun lišinn. En ķ gušanna bęnum, kynniš ykkur žessi drög aš nżrri stjórnarskrį og hvernig žar er stašiš aš mįlum. Stjórnarskrįin sem viš höfum er um margt góš og ekki bót aš žvķ aš skipta henni śt fyrir ašra sem um margt er svo flekkótt aš hśn er kannski litlu ef nokkru betri.

Ég skora į landsmenn aš lesa žęr bįšar og sjį hvaš žeim lķkar og hvaš ekki.

Sagt er aš viš eigum aš greiša atkvęši um nżja stjórnarskrį samhliša forsetakosningum (ef žęr verša) ķ lok jśnķ.

Veršur nż stjórnarskrį žį borin upp ķ einu lagi?

Eša veršur nż stjórnarskrį borin upp liš fyrir liš?

Veršur nišurstaša žjóšaratkvęšis um hana bindandi?

Hér fara į eftir hugleišingar mķnar viš yfirferš žeirra draga sem nś liggja fyrir:

 

8. gr: Öllum skal tryggšur réttur til aš lifa meš reisn. Margbreytileiki mannlķfsins skal virtur ķ hvķvetna.

Sķšari mįlsgreinin er óljós ķ oršalagi og ķ raun ofaukiš. Žaš vęri endalaust hęgt aš karpa um og jafnvel hafa réttarhöld um hvaš sé „margbreytileiki mannslķfsins".

 

11. gr: Ekki mį gera lķkamsrannsókn eša leit į manni, leit ķ hśsakynnum hans eša munum, nema samkvęmt dómsśrskurši eša sérstakri lagaheimild. (o.s.frv). Sķšar, 2. mgr: Žrįtt fyrir įkvęši 1. mgr.  mį meš sérstakri lagaheimild takmarka į annan hįtt frišhelgi einkalķfs, heimilis eša fjölskyldu ef brżna naušsyn ber til vegna réttinda annarra.

Hér tel ég rétt aš fella śt žaš sem ég hef undirstrikaš hér aš ofan eša bęta viš: sbr. 2. mgr. Meš oršalaginu eins og žaš er hér er opiš fyrir stjórnvöld aš setja hvers konar ķžyngjandi og ósanngjörn lög sem heimila žaš sem mįlsgreininni er ętlaš aš takmarka eša banna.

 

16. gr.

Ķ greininni er fjallaš um frelsi fjölmišla. Ķ lokamįlsgrein segir svo: Óheimilt er aš rjśfa nafnleynd įn samžykkis žess sem veitir upplżsingar nema viš mešferš sakamįls og samkvęmt dómsśrskurši.

Žetta finnst mér žurfa aš hvessa. Skilgreina lįgmarks alvarleika sakamįlsins til aš unnt sé aš krefjast rofs nafnleyndar. Sakamįl af žvķ tagi žarf aš mķnu viti aš varša viš mjög žunga refsingu til aš réttlęta riftingu trśnašar viš heimildarmann og aš dómsśrskurš um riftingu megi ašeins kveša upp žegar višurlög af žvķ tagi blasa viš, svo sem vegna alvarlegs ofbeldisglęps eša glęps sem verulega varšar almennt öryggi.

 

18. gr. um trśfrelsi

Ķ 2. mgr. segir svo: Öllum er frjįlst aš iška trś, einslega eša ķ samfélagi meš öšrum, opinberlega eša į einkavettvangi. Mętti bęta viš: Trśariškun mį aldrei vera meš žeim hętti aš hśn trufli eša sé meišandi fyrir iškun annarra trśarskošana.

 

20. gr. um félagafrelsi:

Sķšustu setningu  1. mgr. mętti orša svo: Löglega stofnaš félag ķ löglegum tilgangi mį ekki... o.s.frv.

 

25. gr. um atvinnufrelsi:

Öllum er frjįlst aš stunda žį atvinnu sem žeir kjósa. Žessu frelsi mį žó setja skoršur meš lögum ef almannahagsmunir krefjast.

Varasamt oršalag og gefur ķ raun of mikiš frelsi. Samkvęmt žvķ mętti ég gefa mig śt til lögfręšižjónustu eša lękninga žó ég hafi hvorugt lęrt. Eša annaš sambęrilegt. Og handrukkun gęti oršiš lögverndašur atvinnuvegur.

 

27. gr. um frelsissviptingu

Nišurlag 3. mgr: Gęsluvaršhaldi mį ašeins beita fyrir sök sem fangelsisvist liggur viš. Er sök įkvešin fyrr en dómur liggur fyrir? Tillaga um annaš oršalag: Gęsluvaršhaldi mį ašeins beita žegar grunur er um sök sem fangelsisvist liggur viš.

6. mgr.: Hafi mašur veriš sviptur frelsi aš ósekju skal hann eiga rétt til skašabóta. Ansi opiš oršalag. Menn eru išulega sviptir frelsi um sinn ķ sambandi viš rannsókn mįls en sķšan sleppt įn frekari ašgerša eša jafnvel sżknašir meš dómi. Eiga žeir alltaf aš eiga rétt į skašabótum? Ég held ekki. Nęr vęri aš segja eitthvaš į žessa leiš: Hafi mašur veriš sviptur frelsi į hępnum eša óljósum forsendum skal hann eiga rétt til skašabóta.

 

48. gr. sjįlfstęši alžingismanna

Alžingismenn eru eingöngu bundnir viš sannfęringu sķna en ekki viš nein fyrirmęli frį öšrum.

Tillaga (krafa) um višbót:

Nś treystir alžingismašur sér ekki lengur til aš standa viš žį sannfęringu sem hann bar fram viš vęntanlega kjósendur ķ ašdraganda kosninga eša styšja žį stefnu sem hann var kjörinn til meš atkvęšum til žess lista sem hann įtti sęti į og skal hann žį lįta af žingsetu en löglega kjörinn varamašur taki sęti hans.

Rökstušningur meš žessu er augljós. Viš listakosningu er ekki veriš aš kjósa einstaklinga heldur lista og enginn einn žeirra sem komast į žing af listanum getur eignaš sér žau atkvęši. Ef persónukjör kęmist į hérlendis, sem er lošiš sbr.  5. mgr. 39. gr., er į sama hįtt svik viš kjósendur ef persónukjörinn žingmašur söšlar um į kjörtķmabilinu og fer aš styšja annan mįlstaš og stefnu en hann bar fram og kynnti er hann leitaši eftir atkvęšum fyrir žęr kosningar er komu honum į žing. Žess utan: Hvernig er tilhögun um varamann ķ persónukjöri hįttaš? Sį varamašur hlżtur aš vera jafn bundinn af žvķ sem atkvęšin voru greidd śt į eins og ašalmašurinn.

 

63. gr. um stjórnskipunar og eftirlitsnefnd

Žykir mér skrżtin klįsśla og svolķtiš eins og śt śr kś. Žetta į aš vera einskonar yfir-yfirvald meš vald til aš snupra og įvķta alžingi og rķkisstjórn. Ekkert er kvešiš į um hvernig ķ žessa yfir-barnfóstrunefnd skuli skipaš eša hvernig standa skuli aš lagasetningu um hana.

 

65. gr. um mįlskot til žjóšarinnar og 66. gr. um žingmįl aš frumkvęši kjósenda

Aš tķu af hundraši kjósenda skuli geta krafist žjóšaratkvęšis finnst mér alltof lįg prósenta. Ég veit ekki nįkvęmlega hve margir hafa kosningarétt hér nś, en giska į aš žeir séu nįlęgt 200 žśsund. Aš ekki žurfi nema 20 žśsund aš smitast af mśgęsingu er alltof hęttulegt; žaš vitum viš sem erum nógu gömul og munum t.d. eftir Gervasoni-mįlinu og įkvöršuninni um hvort ętti aš fęra sölu mjólkur inn ķ almennar matvöruverslanir, svo ég taki tvö dęmi sem mér eru ofarlega ķ minni. Einnig mį minna į mįliš um hundinn Lśkas og jafnvel nżafstašna sönglagakeppni  sjónvarpsins...

Ekki minna en 25% til aš krefjast svo višurhlutamikillar ašgeršar sem žjóšaratkvęšis  eša žess aš leggja fram žingmįl į Alžingi. Raunar er hiš sķšarnefnda og öll 66. gr. lķtilsviršing viš Alžingi og viš žį kjósendur sem kusu sér žangaš fulltrśa.

 

71. gr. um skatta

Žessa grein alla vęri voša gott aš fį į mannamįli. Öll oršin eru aš vķsu ķslensk sżnist mér, er žetta er óttalegur žvęluvöndull, nema 1. mgr. Mér sżnist hinar tvęr mįlsgreinarnar hreint óžarfar, eša dylst mér eitthvaš ķ žeim sem ekki kemur fram ķ 1. mgr?

 

72. gr. um eignir og skuldbindingar rķkisins

Mér sżnist mega einfalda 3. mgr.: Um rįšstöfun eigna rķkisins og afnotarétt af žeim fer aš lögum.

- Og žį mį svo sem spyrja: žarf aš setja svo augljósan hlut ķ stjórnarskrį?

 

81. gr um starfskjör forseta:

Tvęr fyrstu setningar mętti draga saman ķ eina: Forseta Ķslands er óheimilt aš hafa meš höndum önnur störf , launuš eša ólaunuš, mešan hann gegnir embętti.

 

88. gr um Hagsmunaskrįningu og opinber störf

Sama į viš hér og um forseta ķ 81. gr.

 

89. gr.

Spurning hvort kveša skal į um žaš ķ stjórnarskrį aš rįšherrar allir skuli vera utanžings - eša hvort ekki skuli nįst um žaš samstaša og skilningur įšur en svo drastķskri įkvöršun er skellt į - kannski laumaš inn ķ krafti žess aš „žjóšinni" yfirsjįist žaš ķ hita leiksins.

Og ķ framhaldi af žvķ: Hvernig į aš bera žessa stjórnarskrį undir atkvęši žjóšarinnar? Sem heildarpakka eša grein fyrir grein? Og į atkvęši žjóšarinnar aš vera bindandi?

 

90. gr. um stjórnarmyndun

Ķ 4.-5. lķnu 2. mgr. segir  Er hann rétt kjörinn ef meirihluti žingmanna... Er einfaldur meirihluti nóg? Ef svo er, ber žį ekki aš taka žaš fram?

 

92. gr um starfsstjórn

Vont oršalag ķ nišurlagssetningu. Betra vęri: Rįšherrar ķ starfsstjórn taka ašeins žęr įkvaršanir sem brżnustu naušsyn ber til.

 

97. gr. um sjįlfstęšar rķkisstofnanir

Skil ekki žetta heimildarįkvęši. Almennt sżnist mér stjórnarskrįin ķ tilskipunarstķl. Ętti žetta žį ekki vera: Ķ lögum skal kveša į um aš tilteknar stofnanir...

 

100. gr. lögsaga dómstóla

Loppiš oršalag ķ nišurlagi 2. mgr. Betra svona:  Įkvöršun stjórnvalds skal žó gilda žar til hśn hefur veriš ómerkt meš dómi.

 

102. gr. um skipun dómara

Mér finnst vanta ķ 2. mgr: Rįšherra skipar dómara og veitir žeim lausn, sbr. žó 5. mgr. 96. gr. Dómara veršur ekki...

 

105. gr. um sjįlfstęši sveitarfélaga

Finnst vanta aftan į 2. mgr.: Rķkisvaldi ber aš tryggja žeim fjįrhagslegan grundvöll til žess.

 

107. gr. um kosningu sveitarstjórna osfrv.

Finnst vanta aftan į: sbr. žó 108. gr.

 

 


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Gušjón Sigžór Jensson

Ekki er aušvelt aš breyta stjórnarskrįnni. Er į sama mįli og žś aš margt sé ķ rétta įtt en sumar greinar žurfa nįnari skošunar.

Mér finnst aš Stjórnlagarįšiš hefši mįtt hafa bestu og framsęknustu stjórnarskrįr heimsbyggšarinnar eins og stjórnarskrį Nelsons Mandela og Žżskalands meira sem fyrirmynd. Žį hefši veriš unnt aš sneiša fram hjį żmsum slęmum agnnśum sem žś bendir réttilega į.

Athyglisverš lausn į miklum vanda varšandi persónukjör žingmanna er ķ žżsku stjórnarskrįnni. Žį fęr hver kjósandi 2 atkvęšasešla: annan til aš kjósa žann flokk sem viškomandi treystir og hins vegar sešil vegna kjörs į žeim stjórnmįlamanni sem viškomandi vill ljį atkvęši sitt.

Verš aš višurkenna aš eg hef ekki skošaš drögin nįkvęmlega. Hef fariš yfir į hundavaši.

Nś žykist eg vita aš enginn Mosfellingur hafi veriš kjörinn ķ Stjórnlagažingiš/rįšiš. Žaš žykir mér mišur.

Gušjón Sigžór Jensson, 19.3.2012 kl. 17:51

2 Smįmynd: Siguršur Hreišar

Žś ęttir aš gefa žér tķma til aš lesa žetta plagg vandlega, Gušjón. Mér finnst žaš óvandlega gert og hallast aš žvķ sem vinsęlt žykir ķ umręšunni nś til dags.

Siguršur Hreišar, 19.3.2012 kl. 18:24

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Um bloggiš

Sigurður Hreiðar

Höfundur

Sigurður Hreiðar
Sigurður Hreiðar

Mosfellingur í húð og hár. Hefur á efri árum tileinkað sér nokkra skoðun á þjóðmálum sem er nýlunda í lífi hans.

Fęrsluflokkar

Jślķ 2017
S M Ž M F F L
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Nżjustu myndir

  • ...malverk_snh
  • ...1201120009
  • ...1201120013
  • ford nr1 a sl.tiff
  • ...1108070097

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (20.7.): 1
  • Sl. sólarhring: 2
  • Sl. viku: 19
  • Frį upphafi: 300491

Annaš

  • Innlit ķ dag: 1
  • Innlit sl. viku: 17
  • Gestir ķ dag: 1
  • IP-tölur ķ dag: 1

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband